Radioposusje
- 10.06.2022.

Posljednice rata u Ukrajini nažalost sve više se osjete i u drugim zemljama. Sankcije Europske unije Rusiji imaju posljedice i u Bosni i Hercegovini. Nove cijene goriva, veće, već su dočekale u utorak ujutro vozače u Bosni i Hercegovini na benzinskim pumpama. O stanju s gorivom, cijenama, opskrbi, tko može nešto i što napraviti da zaštiti građane, gospodarstvo za naš radio je govorio predsjednik Udruženja prometnika naftnih derivata Federacije Bosne i Hercegovine Milenko Bošković.

RP: Nove cijene su već na većini benzinskih crpki. Koliko je poskupljenje?

Milenko Bošković: Poskupljenja ne idu uniformirano, ne ide na svim pumpama u isto vrijeme, jer je još uvijek na snazi Uredba Vlade Federacije Bosne i Hercegovine o ograničenju maloprodajnih marži. Trgovci onda kada dobiju nove isporuke, tada rade korekciju maloprodajnih cijena. Za informaciju, gorivo je u zadnjih dvadesetak dana je poskupilo 20 feniga i već se na nekim crpkama imamo cijenu koja je ocjenjena kao neka psihološka granica, a to je 3.50 KM.

RP: Novi paket sankcija Rusiji je uzrok ovom poskupljenju?

Milenko Bošković: Globalna kriza i događanja u svijetu su uzrok poskupljenja. Rusija u svijetu prometa nafte sudjeluje sa desetakak posto. Bilo bi moguće nadomjestiti njihovu naftu iz nekih drugih izvora. No, trgovci iz Bosne i Hercegovine su zbog zakonske regulative ograničeni su da trguju naftom sa Europskom unijom, zemljama CEFTA-e i zemljama s kojima Bosna i Hercegovina ima sporazum o posebnim odnosima. Za sve druge naftne derivate i gorivo plaća se carina od 11% , a sa 11% je nemoguće postići bilo kakvu konkurentnost.

RP: Osim što cijene stalno rastu, sada ponegdje možemo pročitati i da je ugrožena opskrba Bosne i Hercegovine naftom?

Milenko Bošković: Ako ste zemlja koja nema svoje izvore, koja nema rafineriju, u kojoj su robne zalihe minimalne, gdje se većina zaliha zemlje čuva na benzinskim crpkama i terminalima privatnih vlasnika, onda u slučaju bilo kakve eskalacije ne možemo očekivati ništa dobro. Prema propisima Europske unije u formiranju zaliha, trebalo bi biti zaliha za 90 dana i to je oko 300 milijuna litara za Federaciju Bosne i Hercegovine. Mi smo na vrlo vrlo vrlo maloj razini. Ako jačina sankcija prema Srbiji i promet Janafom u opskrbi rafinerije u Pančevu bude takav, jer od tamo dolazi 35 % nafte i njezinih derivata, onda možemo očekivati otežano snabdjevanje. Ne mislim da će biti neštanica i rigorozne blokade, ali možemo čekivati otežano snabdijevanje, jer ako naručite 50 ili 100 cisterni u jednom danu, a odobreno bude 10. Događalo se to u sezonama kada je veća potrošnja u normalno vrijeme, a danas je nažalost, nište nije normalno.

RP: Što se može napraviti sada u ovom trenutku? Vi predlažete dva rješenja?

Milenko Bošković: Prvo rješenje je da se ukine carinska tarifa na robe koji nisu porijeklom iz spomenutih zemalja i to bi trebalo trajno ukinuti kako bi se osigurala što veća konkurentnost. Recimo u slučaju umjetnih gnojiva koja su trebala u sezoni kada je bila sjetva, u jednom danu je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH je donijelo jednu takvu odluku. Mi smo iz komore nekoliko puta pisali ministarstvu, resornom ministarstvu trgovine koje precizira uvjete trgovanja u unutarnjoj i vanjskoj trgovini i vjerujte da nismo dobili nikakav odgovor. Osim intervencije na iznos maloprodajnih marži koje su zbog velikog broja pumpi toliko ugrožene da trgovci rade na najnižim stopama isplativosti u zadnjih 30 godina.

Drugo rješenje je da se formiraju robne zamjene iz sredstava koja su već osigurana na računima. Mi imamo u strukturi cijena jedan fening koji plaća svaki građanin i gospodarstvenik za formiranje robnih zaliha i robno – naftnih terminala. Na njemu je znatan iznos. Čak se i u komori da se formiraju zalihe na razini entiteta i županija, i to bi osiguralo u sezoni kada je povećana potražnja i potrošnja naftnih derivata jednu stabilnost. Jer mi smo osuđeni sto posto na uvoz

RP: Vidimo da u Hrvatskoj, vlasti donose neke odluke, pa je tako recimo unatoč poskupljenju, zbog mjera Vlade cijena i goriva u Hrvatskoj pala. Može li se nešto slično napraviti i u Federaciji Bosne i Hercegovine?

Milenko Bošković: Može, kako ne. Ali ukoliko postoji politička volja. Hrvatska već drugi put intervenira u svoju trošarinu. Mi u Bosni i Hercegovini imamo trošarinu koja je fiksna po litru na naftu 30 feniga, na bezolovni benzin 35 feninga, imamo zanimljiv način financiranja autocesta gdje od svakog litra 25 feninga ide za izgradnju autocesta, imamo 15 feninga za održavanje postojećih cesta, imamo PDV koji je zbog iznosa drastično narastao. Recimo na neku cijenu s kojom smo ušli u krizu koja je bila negdje 2,21 marke po litru goriva, PDV je bio 30 do 32 feninga. Sada na ovu cijenu od 3,50 marke po litri goriva PDV je već 52 feninga. Tako da su enormni prihodi koje dobiva država, a koje uopće nije planirala u svojim proračunima. Ukoliko postoji politička volja, sve se može riješiti samo jednom sjednicom. Mi kao struka stalno upozoravamo.

RP: Koliko je zapravo država utržila, neplanirano, s povećanjem cijena goriva zadnjih nekoliko mjeseci?

Milenko Bošković: Točne podatke nemamo, to se može provjeriti u Upravi za neizravno oporezivanje. Prema nekim ekonomskim analitičarima, prihod u proračunu je veći za nekih  800 milijuna maraka od planiranog. Tako da ima prostora da se pomogne i građanima i gospodarstvu ako postoji politička volja.

RP: Često imamo uprte oči na vlasnike benzinskih crpki na one koji odlično profitiraju na cijenama goriva. Što je istina?

Mileko Bošković: Nije istina. To je stereotip. U pravilu kada je najniža cijena onda možete imati i nešto više marže, ukoliko one nisu ograničene.Sada je država od vremena korone ograničila marže na maksimum od 6 feninga u veleprodaji, maksimum 25 feninga u maloprodaji. Zbog velikog broja pumpi, samo 700 u Federaciji i oko 500 u Republici Srpskoj, zbog konkurencije između trgovaca, raspored pumpi na terenu, manje ili veće zaduženosti poduzeća... problem je trgovcima postignu čak i tu propisanu maržu. Stereotip je da vlasnici benzinskih crpki najviše zarađuju, riječ je o prebacivanju loptice onih koji bi trebali riješavati nešto, a ne riješavaju. Trgovci nisu nikada manje zarađivali, likvidnost tih tvrtki je došla na granicu održivosti. U ovom trenutku nabavna cijena jedne cisterne od 31 tone blizu 100 000 maraka.

RP: Što možemo očekivati u vremenu koje je pred nama?

Milenko Bošković: Mi smo na kraju svijeta i na kraju svega. Sve ovisi o globalnim kretanjima, rusko – ukrajinskom sukobu, hoće li zemlje na Bliskom istoku pojačati proizvodnju, hoće li se osigurati drugi pravci nabave, kako će se politika postaviti: ništa od toga nije u našoj moći. Mi se borimo da osiguramo normalno snabdijevanje u ovim teškim vremenima. Trebali bi na svaki način napraviti sve da izbjegnemo krizu.

Radioposusje.ba (Z. Pišković)