Predstavljanje knjige pod naslovom „Povijest kontrarevolucije - Hrvatska konzervativna misao od 1789. do 1989. godine“, autora dr. sc. Stipe Kljaića s Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu održat će se u četvrtak 10. kolovoza s početkom u 20. 30 sati u kinodvorani Posušje.
U knjizi se raspravlja o konzervativnoj misli u hrvatskom političkom i kulturnom životu tijekom dva stoljeća modernističkog razdoblja od Francuske revolucije do pada Berlinskog zida (1789-1989). Konzervativna politička misao nastala je kao odgovor na Francusku i Rusku revoluciju u čitavoj Europi, pa tako i u hrvatskoj politici i kulturi u 19. i 20. stoljeća, u prvom redu želeći sačuvati postojeću kršćansku civilizaciju od uspostave revolucionarnih političkih i društvenih poredaka. Autor je kroz sudbine dvanaestorice hrvatskih konzervativnih intelektualaca, počevši od Andrije Dorotića, Mihovila Pavlinovića, Josipa Jurja Strossmayera, Konstantina Vojnovića, Stjepana Zimmermanna, Đure Arnolda, preko Milivoja Magdića, Hijacinta Boškovića, Dominika Baraća, Boniacija Perovića, Bogdana Radicepa sve do Franje Tuđmana, uspio dati ne samo srž njihove misli, nego i opći presjek konzervativne ideje. Konzervativna je misao tijekom povijesti sačuvala svoja temeljna obilježlja: oslonac na naravni Božji zakon i njegove plodove – obitelj, naciju i vjeru. U hrvatskom slučaju, kako autor ističe, posebno su istaknuta dva njena nosiva temelja, ideja hrvatske državotvornosti i pripadnost Katoličkoj crkvi. Predstavljajući hrvatsku konzervativnu misao autor donosi i kratke životopise njezinih protagonista, jer su neki od njih, poput Hijacinta Boškovića, Milivoja Magdića ili Bonifacija Perovića, nedovoljno poznati hrvatskoj javnosti. Sada su u ovo svi oni bljesnuli bogatstvom intelektualne misli i dubinom i razumnošću svojih ideja. Knjiga ih ne samo rehabilitira, nego i pruža čvrst moralni, vrijednosni temelj. Nakon komunističkih i liberalnih pregleda napokon dobivamo i ovu konzervativnu, čime se počinje ispunjavati praznina i ispravljati nepravda prema zanemarenim predstavnicima naše konzervativne misli koje obogaćuju i upozoravaju našu generaciju. Pregled hrvatske konzervativne političke misli pod naslovom “Povijest kontrarevolucije” dr. Stipe Kljaića zato je prvijenac u hrvatskoj povijesnoj znanosti, kazao je za naš radio autor dr. sc. Stipe Kljajić uoči predstavljanja knjige u Posušju.
Zanimljiv je i dio iz jedne od recenzija knjige koju je radio Ivan Smiljanić za portal hrvatske histriografije Historiografija.hr koji prenosimo sa spomenutog portala kako bi dodatno približili vrijednost i sadržaj knjige uoči njezinog posuškog predstavljanja. „Stipe Kljaić (r. 1982.) u svojoj knjizi Povijest kontrarevolucije: hrvatska konzervativna misao od 1789. do 1989., uz dodatak iznimno uspjeloga simboličnoga grafičkog rješenja za njene korice, donosi pregled povijesti ideje konzervativizma kroz prizmu dvanaestorice značajnih hrvatskih intelektualaca kao njenih idejnih nositelja. Kljaić, znanstveni suradnik Hrvatskoga instituta za povijest, ovime se hrvatskoj historiografskoj znanosti predstavio kao jedan od vodećih hrvatskih povjesničara ideja i intelektualne povijesti, dok o vrijednosti sâme knjige svjedoče i takva imena njenih recenzenata poput Tihomira Cipeka, Stjepana Ćosića, Maria Jareba i Josipa Vrandečića. Ovo je već druga Kljaićeva knjiga koja se bavi tim specifičnim historiografskim subdisciplinama, uz njegovu prošlu iznimnu studiju pod naslovom Nikada više Jugoslavija: intelektualci i hrvatsko nacionalno pitanje objavljenu 2017. godine. Povijest kontrarevolucije knjiga je obilježena programatskim filozofsko-povijesnim uvidom Milana Šufflaya da nema te ideje budućnosti koja bi u narodnim redovima mogla imati snagu prošlosti. Tematizira upravo dvanaest takvih mislitelja i intelektualaca koji su djelovali u okviru hrvatske političke i filozofske misli od početka Francuske revolucije sve do Baršunaste revolucije, odnosno pada Berlinskoga zida i raspada SSSR-a, smatrajući da je upravo takav metodološki pristup redukcije povijesnih zbivanja na značajne duhovne veličine hrvatske povijesti najkorisniji i najprimjereniji tematici sâme knjige, koja za svoj ništa manje važan cilj ima i skidanje one damnatio memoriae s istaknutih imena hrvatske intelektualne povijesti, ali i s povijesne pojave konzervativizma kao takvoga“, zapisao je između ostalog Smiljanić.
Radioposusje.ba (Z. Pišković)
Najnovije vijesti
