Protekla tri dana na Blidinju se održao glazbeni susret pod nazivom „Klape na snigu“, susret koji je po treći put organizirala posuška muška klapa Zvizdan. Susret je obilježilo predstavljanje knjige, odnosno zbirke po nazivom „Pjevaj, a ne veni“, klapska večer u restoranu „Staza“ na ski stazi, te dolazak nekoliko klapa iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Crne Gore: klape Pasika, klape Conordia, klape Ankora, klape Bratovština, klape Cetina i klape Alata iz Crne Gore.
„Susret „Klape na snigu“ ove godine je službeno treći po redu, a neslužbeno drugi susret. 2018. godine smo započeli ovu priču kada smo pozvali dvije klape, a 2020. godine kada je započela pandemija korone, susret smo simbolično obilježili s prijateljskom klapom Bratovština. Ovaj susret je jedan ne mogu reći dobar, ali u svakom slučaju neobičan projekt, jer kada kažemo klape na snigu uvijek je puno pitanja što je to, kako sudjelovati… Ove godine tu je s nama nekoliko klapa i mislim da smo ove godine napravili jedan lijep događaj koji je dobar ne samo za Posušje, nego i za čitavu Hercegovinu. Ovaj projekt ostaje tu. Ovih zimskih mjeseci nema puno događaja općenito, pa tako ni u klapskom svijetu. Zato smo i krenuli s ovom idejom u ovom vremenu“, kazao je za naš radio iz klape Zvizdan Hrvoje Grubišić.
„Pjevaj, a ne veni“
Osim odlične atmosfere koju su klape napravile u restoranu „Staza“ na ski stazi na Risovcu, susret je obilježilo i predstavljanje stručne knjige, zbirke pod naslovom „Pjevaj, a ne veni“, autora Ivice Kaleba u planinarskom domu HPD „Pločno“. Nakon uvodnih predstavljanja zbirke, nastavljena je panel diskusija o etnomuzikologiji koju je moderirala prof. Gabrijela Bešlić.
Zbirka je u izdanju Udruge festivala klapske pisme Posušje u kojoj je najveći doprinos dala upravo muška klapa Zvizdan iz Posušja, te Instituta za etnologiju i folkloristiku. „Potaknuti Festivalom klapske pisme u Posušju htjeli smo napraviti nešto trajno iz Hercegovine. Ova zbirka je jako važna za nas, dali smo sve od sebe, išli smo i na teren. Ova knjiga će sigurno ostaviti jedan neizbrisivi trag jer u njoj su uglavnom napjevi hrvatskog naroda iz Hercegovine. Imamo dosta nezapisanih pjesama iz Hercegovine, pa ćemo s autorima Joškom Ćaletom i Ivicom Kalebom nadam se i nekad u nekoj drugoj knjizi nastaviti popisivati“, kazao je Hrvoje Grubišić iz klape Zvizdan.
Stručni osvrt na knjigu su pak, na večeri predstavljanja, dali Ivica Kaleb, prof. Tomislav Sušac i video prijenosom doc. dr. sc. Joško Ćaleta.
„Najveća vrijednost knjige je što se konačno krenulo u smjeru prikupljanja izvornih napjeva iz Bosne i Hercegovine koji su stavljeni u kontekst klape i klapskog pjevanja. Mislim da je autor Kaleb uspio na pravi način nas povezati i dati nam identitet kroz klapsku pjesmu. Knjiga je vrijedna svim pjevačima i klapskim voditeljima koji će tu crpiti materijale iz kojih mogu prepoznati taj naš izričaj. Ne samo njima, nego i onima koji će se baviti muzikologijom, ne samo klapskim pjevanjem nego i folklorom“ kazao je Tomislav Sušac.
„Najvažnije je znati da je tema knjige teme s područja Hercegovine. Tu ima i sevdalinki i gange. Glavna motivacija mi je bila da se te pjesme predstave u Posušju, jer to su pjesme proizašle iz ovog kraja. Dio koji obrađujem su teme s neumskog zaleđa, Beuma, Trebižata, dakle zapadne Hercegovine. Mislim da je šteta da pored toliko zanimljivih i fantastičnih glazbenih ideja da se pjevaju samo dalmatinke pjesme. Knjiga sadrži pjesme koje je veliki akademik iz Bosne i Hercegovine pokojni Cvjetko Rihtman zapisivao 1957. godine. On je obilazio te krajeve i zapisivao te teme u jednoglasnom obliku. Ja sam došao do tih tema i obradio ih u višeglasnom slogu i uglavnom prilagodio ženskim pjevačkim skupinama. To naravno ne znači da ih ne mogu pjevati i muški“, kazao je Ivica Kaleb. Istaknuo je da u Hercegovini trebamo više pjevati ono što je nama bliže, a to je svakako ganga. „Neka ovdje u Hercegovini dalmatinske pjesme, ali mislim da treba pjevati i ono što je izvorno ovdje. To je ganga. Ganga je glazbeno zahtjevnija pjevati nego bilo koja dalmatinska pjesma. Ovdje bi u Hercegovini trebali shvatiti da je ganga velika umjetnička vrijednost i na njoj treba raditi. Mislim da bi u pauzi festivala klapske pisme trebalo slušati gangu“, kazao je autor Ivica Kaleb.
Tri dana susreta završena su svetom misom u crkvi sv. Ilije u Masnoj luci pod kojom su još jednom klape zapjevale.
Radioposusje.ba (Tekst: Z. Pišković)
