Stepinčevo - 10. veljače. Neosporna je činjenica da je kardinal blaženi Alojzije Stepinac žrtva montiranog sudskog procesa. To je jasno vidljivo i iz samog sudskog procesa. Njegov krepostan život i mučeničku smrt Božji je narod prepoznao i častio već za života, a osobito nakon smrti. Blaženim ga je proglasio papa Ivan Pavao II. u Mariji Bistrici 3. listopada 1998. godine. Rodio se 8. svibnja 1898. u selu Brezariću u župi Krašić, četrdesetak kilometara od Zagreba.Papa Pio XI. imenuje ga 28. svibnja 1934. nadbiskupom koadjutorom s pravom nasljedstva. Bio je tada najmlađi biskup na svijetu s 36 godina života i nepune četiri godine svećeništva. Umro je 10. veljače 1960. u zatočeništvu u rodnom Krašiću. Iza glavnoga oltara zagrebačke katedrale gdje se nalazi grobnica zagrebačkih nadbiskupa pohranjeni su i zemni ostaci bl. Stepinca. Cvijeće i svijeće te zahvale za uslišane milosti po zagovoru bl. Stepinca neprestano rese taj divni prostor jer su hodočasnici prepoznali u njemu osobnog zagovornika kao i zagovornika cijelog hrvatskog naroda.
Na dan uhićenja, 18. rujna 1945., u tijeku prvog saslušavanja, nadbiskup Stepinac je, prema službenom zapisniku, izjavio: „Gospodo, već mjesec dana se radi na tome da mi se skine glava. Ako to mora biti, neka bude. Vi si uredite državu kako hoćete, ali od mene nećete dobiti da odustanem od kulturnih, crkvenih principa. Na sudu neću govoriti ni ovoliko koliko govorim ovdje, jer ste vi već unaprijed stvorili odluku i mi smo već nekoliko puta od Vas proglašeni ratnim zločincima. Možete mi suditi, ali hrvatski narod nećete uvjeriti da je nadbiskup Stepinac ratni zločinac. Ako vam je baš stalo da se mene smijeni, mogli ste to urediti s Rimom, preko papinskog nuncija, a ne ići ovim putem“ (Arhiv Postulature, Svezak CXV., str. 1), piše vlč. Vladimir Trkmić.
Neke točke optužbe sažete u pet točaka
1. Politička suradnja sa okupatorom. 2. Prisilni vjerski prijelazi na katoličku vjeru. 3. Pomaganje naoružanih neprijateljskih vojnih formacija i zloporaba službe vojnog vikara. 4. Pomaganje naoružanih odmetnika. 5. Mržnja prema Narodnooslobodilačkoj borbi i tadašnjem državnom uređenju. Na sve te optužbe, kardinal A. Stepinac uglavnom je šutio ili kratkim odgovorima obrazlagao svoje stajalište. Njegovo držanje na sudu javni je tužitelj Jakov Blažević u jednom je trenutku ocrtao evanđeoskim izgledom Isusa pred Pilatom, rekavši: „Pravite se kao Krist koji je doveden pred sud Pilata“ (Arhiv Postulature, Svezak LXXI., str. 2472), javni tužitelj Jakov Blažević.
Svijetli lik branitelja – odvjetnik dr. Ivo Politeo
Ivo Politeo rodio se u Splitu 1887. godine. Od 1919. godine do smrti radi kao odvjetnik u Zagrebu. Istaknuo se kao branitelj u brojnim političkim sudskim procesima. Branio je Josipa Broza Tita u poznatom Bombaškom procesu 1928. Bio je prvi predsjednik Advokatske komore Hrvatske (1929.) i Jugoslavije (1931.). Nakon Drugog svjetskog rata i formiranja komunističke Jugoslavije ponovno je branio političke optuženike, pa tako vrlo vješto, briljantno, i kardinala Alojzija Stepinca. Njegov dugačak obrambeni govor na suđenju kardinalu A. Stepincu drži se biserom odvjetničke vještine, unatoč tome što je za pripremu obrane imao vrlo kratak rok i imao dopušten prije suđenja samo jedan razgovor s kardinalom Stepincem. Dr. Ivo Politeo nije bio vjernik, ali je bravurozno branio kardinala Alojzija Stepinca. Svojom briljantnom obranom pobio je prvu, četvrtu i petu točku optužnice. A drugi branitelj, dr. Natko Katičić, pobijao je drugu i treću točku optužnice. Ako uspoređujemo ta dva branitelja, dr. Ivu Politea i dr. Natka Katičića, mora se iskreno priznati da je dr. Ivo Politeo bio bravurozan, a dr. Natko Katičić solidan branitelj, za kojega tvrde da se baš nije dobro pripremio za obranu Kardinala. Vrijeme poslije rata pokazalo je da je dr. Ivo Politeo postao nepodobna osoba, a dr. Natko Katičić napredovao je u karijeri, bio podoban i postao akademik JAZU-a. Dr. Ivo Politeo živio je i umro u jadnim uvjetima, te je nakon njegove smrti njegova supruga molila za financijsku pomoć kako bi mogla organizirati sprovodne obrede svome mužu.
Jedan djelić iz briljantne obrane i govora na sudu dr. Ive Politea
Dr. Ivo Politeo: „Držim da je ova optužnica djelomice i posljedica predrasuda koje su o nadbiskupu bile stvorene još u šumi… Teško je, i trebalo bi puno vremena za razbijanje predrasuda, ali je ne samo teško, nego upravo nemoguće kod stotine i stotine hiljada članova hrvatskog naroda u Zagrebu i izvan Zagreba pokvariti i potamniti onaj visoki svijetli pojam što ga oni imadu o svome Nadbiskupu. To neće moći učiniti ni ovaj proces. Javni tužilac rekao je Nadbiskupu, među ostalim, i to da je neskroman i megaloman. Uistinu je Nadbiskup živi kontrast tim slabostima… Ni najveći neprijatelji nisu mogli ništa prigovoriti u svećeničkom pogledu. Pa zar da takav čovjek bude zločinac?… Nadbiskup je u istrazi i ovdje izjavio da priznaje narodne sudove, da ne prisvaja sebi nikakvu eksteritorijalnost, da priznaje Ustav ukoliko se ne kosi s moralnim načelima Crkve, da priznaje uopće narodnu vlast i da želi sporazum Crkve s državom. I sve je ovo jedan dokaz više da on nije kadar počinjati zločine proti narodu i državi.“
Jakov Blažević – javni tužitelj
Jakov Blažević rođen je u Bužimu kod Gospića 29. ožujka 1912. Umro 10. prosinca 1996. Po struci je bio pravnik. Bio je političar za vrijeme Socijalističke Republike Hrvatske. Kao šesnaestogodišnjak postao je član ilegalne Komunističke partije Jugoslavije. Imao je burnu komunističku prošlost, smjenjivan s dužnosti i opet vraćan na dužnosti u Lici. Biran je za člana Središnjeg odbora Komunističke partije Jugoslavije. Bio je prvoborac, a poslije rata je imenovan prvim javnim tužiteljem Narodne Republike Hrvatske. Obnašao je razne visoke dužnosti u Hrvatskoj. Dobio je odličje Orden narodnog heroja. Sa sedamdeset godina povukao se iz političkog života. Bio je javni tužitelj na montiranom procesu protiv kardinala Alojzija Stepinca. Upamćen je po grubom nastupu prema kardinalu Alojziju Stepincu, na kojega je u sudnici nekoliko puta vikao „Lažete!“, što je zgrozilo mnoge u sudnici, a naročito dr. Ivu Politea. U sudnici je pokazao netolerantnost i grubost vlastitu partizanskim sudovima. Osim kardinala Alojzija Stepinca, mnogi su svećenici suđeni i stradali ili odvedeni u logore nakon rata. Tako je dubrovački biskup Josip Maria Carević nakon divljačkog zlostavljanja ubijen u župi Luka blizu Velikog Trgovišća. Ni danas se ne zna za njegov grob, ali je poznato da je na okrutan i zvjerski način masakriran i ubijen.
Osuda
Unatoč činjenici da su branitelji pobili navode optužnice, nadbiskup Stepinac osuđen je na 16 godina lišenja slobode s prisilnim radom i pet godina gubitka političkih i građanskih prava. Kaznu mu je izrekao Vrhovni sud. Nadbiskup je prebačen u Kazneno-popravni dom u Lepoglavi 19. listopada 1946., a istjek kazne određen je za 18. rujna 1962. Dana 31. srpnja 1952. Nadbiskup se osvrnuo na nepravednu osudu riječima: „Proglasili me zločincem. Ali na Božjem sudu vidjet će se da imena ratnih zločinaca drugačije glase, nego na ‘narodnim sudovima’.“ Kardinalovo životno geslo i geslo na njegovu nadbiskupskom grbu bilo je: „In Te Domine speravi!“, „U tebe se Gospodine uzdam!“ Važno je napomenuti da nepravedni sud nije dopustio svjedočiti onima koji su željeli biti svjedoci na tome montiranom političkom procesu. Vladala je sila jačega, sila koja je trebala obaviti posao, nevina proglasiti krivim. To je bilo jasno svima. Znala je to domaća i svjetska javnost. Vrijeme je pokazalo tko je bio kardinal Alojzije Stepinac, kojemu su se za zagovor molili i mole danas Hrvati u raznim nevoljama. Papa Ivan Pavao II. proglasio ga je blaženim. Pritom je rekao da je Blaženik kompas svim Hrvatima. I, doista, blaženi kardinal Alojzije Stepinac jest kompas za pravo domoljublje i bogoljublje. On je primjer principijelnosti, hrabrog svjedočanstva vjere u onim pogubnim vremenima kada je vlast, u poratno vrijeme, ubijala svećenike, redovnike i redovnice u svim katoličkim krajevima, ne samo u Hrvatskoj nego i u BiH. Neka nam svima lik, djelo i katoličanstvo Blaženika bude životni orijentir u ovim vremenima u kojima treba također hrabro svjedočiti vjeru u Boga. A njegov zagovor neka štiti sve one koji mu se utječu u raznim životnim teškoćama i bolima.
Molitva u čast blaženoga Alojzija Stepinca, biskupa i mučenika
Gospodine, Bože naš, ti si blaženom Alojziju Stepincu dao milost čvrsto vjerovati u Isusa Krista i spremnost trpjeti za njega sve do mučeničke smrti. Pomozi nam slijediti njegov primjer i njegov nauk da bismo ljubili Krista kako ga je on ljubio i služili Crkvi kako joj je on služio sve do darivanja vlastitoga života za nju. Njegova živa vjera u Isusa Krista i postojana ljubav prema Crkvi neka nas učvrste u borbama života na putu vječnoga spasenja. Po njegovu zagovoru udijeli milost svoga blagoslova našim biskupima, svećenicima, redovnicima i redovnicama, svećeničkim i redovničkim pripravnicima, našim obiteljima, da budu čvrste u vjeri i blagoslovljene novim i brojnijim životima. Budi utjeha svim starijim osobama te pomoć bolesnicima i patnicima. Očeve i majke, djecu i mlade očuvaj od unutarnjih i vanjskih pogibelji duše i tijela. Udijeli milost svećeničkih i redovničkih zvanja našoj župi, našoj biskupiji i Crkvi u Hrvata. Po njegovu zagovoru udijeli mi milost … Po Kristu Gospodinu našemu. Amen.
Nakon toga izmoli: Oče naš, Zdravo, Marijo, Slava Ocu, sa zazivom: Blaženi Alojzije Stepinče, moli za nas!,
Najnovije vijesti
