Predstavljanje knjige pod naslovom „Povijest kontrarevolucije - Hrvatska konzervativna misao od 1789. do 1989. godine“, autora dr. sc. Stipe Kljaića s Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu održano je četvrtak 10. kolovoza s početkom u 20. 30 sati u kinodvorani Posušje. Pored autora knjigu su predstavili dr. sc. fra Mario Knezović i dr. sc. Mario Jastreb s Hrvatskog instituta za povijest.
Knjiga Stipe Kljaića Povijest kontrarevolucije: hrvatska konzervativna misao od 1789. do 1989. važan je prilog proučavanju hrvatske intelektualne povijesti, povijesti ideja i biografija hrvatskih značajeva, kao i koristan doprinos proučavanju ideja političke filozofije konzervativizma na hrvatskom povijesnom tlu. „Za pisanje ove knjige motivirao me je jedan brazinski intelektualac, katolički laik, pravnik po profesiji dr. Plinio Correa de Oliveira koji je napisao knjigu „Revolucija i kontra revolucija“ koji ju je napisao više s jednog filozofskog aspekta. Ja sam htio primjeniti tu tezu iz njegove knjige na hrvatsku povijest, odnosno na autore iz hrvatske povijesti koji su zastupali te konzervativne političke ideje i koji su davali jednu kritiku revoluciji. Riječ je o političkoj i kulturnoj povijesti hrvatskog naroda u 19. i 20. stoljeću gdje sam selektirao dvanaest autora u vremenu od Francuske revolucije do pada Berlinskog zida“, kazao je za naš radio autor dr. sc. Stipe Kljajić. Autor je kroz sudbine dvanaestorice hrvatskih konzervativnih intelektualaca, počevši od Andrije Dorotića, Mihovila Pavlinovića, Josipa Jurja Strossmayera, Konstantina Vojnovića, Stjepana Zimmermanna, Đure Arnolda, preko Milivoja Magdića, Hijacinta Boškovića, Dominika Baraća, Boniacija Perovića, Bogdana Radicepa sve do Franje Tuđmana, uspio dati ne samo srž njihove misli, nego i opći presjek konzervativne ideje. Konzervativna je misao tijekom povijesti sačuvala svoja temeljna obilježlja: oslonac na naravni Božji zakon i njegove plodove – obitelj, naciju i vjeru, kazao nam je ranije autor dr. sc. Kljajić.
„Prof. Kljajić je uspio u jednu knjigu staviti dvanaest osoba koje su promišljale vrijeme u kojem su živjeli, ne dopuštajući da neke trenutne ideje modernizma, neke čudne revolucije promjene ljudima svijest, zarobe narod i otuđe ga od onoga što su njegove vrednote, što je zapravo naša realna i prava povijest. Zato je Stipina knjiga jedan predložak kako treba raditi. Danas je povijest zarobljena u našoj svagdašnjici koja je postala i pomalo površna. Možda malo truda ulažemo da provjeravamo činjenice, da tražimo pravu argumentaciju, da zavirimo u arhive, jer ono što se jedno vrijeme nudilo na tržištu je bila povijest koja se pisala ideološki. Zato kada se govori o reviziji povijesti, ona je nužno potrebna. Nije revizija povijesti pisati nove činjenice, nego je revizija prebrisati laži, a na temelju pravih izvora, literature i dokumenata donijeti pravu istinu. Našem hrvatskom društvu to je jako potrebno. Ne samo zbog komunizma, nego i prije su možda naši povjesničari i intelektualci bili zarobljeni nekakvim pritiscima ideologa, pa su možda malo povijest prilagođavali trenutnom političkom i ideološkom sustavu. Zato je važna ova knjiga, da kroz dvanaest osoba prof. Stipe nama na neki način očitava kako bi danas trebalo djelovati“, kazao je za naš radio dr.sc. fra Mario Knezović.
„Knjiga je jedno potpuno novo djelo hrvatske hisoriografije koja na svjetlo dana izvlači nešto što je bilo potiskivano i zaboravljeno, dakle nije prisutno u hrvatskoj javnosti. To bih rekao da je jedna od njenih temeljnih vrijednosti. On nije pristupio pisanju jedne monografije nego je nastojao tekstovima tih autora približiti tu misao u njezinom izvornome obliku. Stipe je u knjizi objasnio i temeljne pojomove revolucije, kontrarevolucije, konzervativizma... i odlučio da svojim riječima ne približava njihove misli, nego da te tekstove nakon sto ili dvjesto godina oni postanu u svom izvornom obliku prisutni u hrvatskoj javnosti“, kazao je dr. sc. Mario Jastreb s Hrvatskog instituta za povijest.
Dr. sc. Stipe Kljaić rođen je 17. prosinca 1982. u Šibeniku. Srednju školu u Šibeniku pohađao od 1997. do 2001. godine. Godine 2001. upisao diplomski studij jednopredmetne povijesti na Filozofskom fakultetu na sveučilištu u Zagrebu, kojeg je završio u akademskoj godini 2006/07. s drugim najboljim prosjekom te godine na temu "Sol i ljudi na rano-novovjekovnom Jadranu". Dobitnik je fakultetske nagrade "Franjo Marković" Filozofskoga fakulteta 2007. za multi-disciplinirana istraživanja povijesti Ravnih Kotara. Od 2008. polaznik je poslijediplomskog studija "Moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu" na istom fakultetu. Od travnja do listopada 2009. radio kao vanjski suradnik (istraživač) u na projektu "Ratni zločini počinjeni nad hrvatskim građanima potkraj i neposredno nakon II. svjetskog rata" pod pokroviteljstvom Državnog Odvjetništva RH i Hrvatskog Državnog Arhiva. Nakon toga kratko je surađivao na projektu Instituta Ivo Pilar "Leksikon iseljeništva i manjina". Od ožujka 2010. radi kao znanstveni novak na Hrvatskom institutu za povijest. 2015. doktorirao je na temi "Intelektualci i hrvatski nacionalizam" kod mentora prof. Ive Banca. Istraživački interes mu je hrvatska politička i intelektualna povijest 20. stoljeća. Povjesničar Stipe Kljaić autor je bestsellera „Nikada više Jugoslavija“, ali i sinoć predstavljene knjige „Povijest kotrarevolucije / Hrvatska konzervativna misao od 1789. do 1989.“.
Radioposusje.ba (Z. Pišković)
