U emisiji koju smo emitiralu u našem programu u petak bavili smo se temom postporođajne rehabilitacije. Oporavak nakon poroda često se zanemaruje, iako je presudan za dugoročno zdravlje žene. U današnjoj emisiji otvarili smo važno pitanje: kako se tijelo oporavlja nakon poroda i što svaka majka može učiniti da taj proces bude lakši i sigurniji, koji su preporučeni koraci rehabilitacije te kako pravodobna i pravilna stručna podrška može spriječiti brojne komplikacije.
Tijelo nakon trudnoće i poroda prolazi kroz velike promjene, a pravilno vođena fizioterapija može pomoći u oporavku mišića dna zdjelice, stabilizaciji trupa, smanjenju bolova te povratku funkcionalnosti i snage. U današnjoj emisiji otkrit ćemo zašto je rana procjena fizioterapeuta ključna i kako izgleda siguran put prema potpunom oporavku.
S nama su u programu bili fizioterapeuti Marijana i Danijel Boban.
RP: Trudnoća i porod su radosno razdoblje života, ali ostave i određene probleme na organizam majke. Koji su najčešći problemi nakon poroda?
Marijana Boban: To su bolovi u donjem dijelu leđa, umor, problemi s dojenjem, emocionalne promjene, zatvor, problemi s mokrenjem, problemi sa spavanjem i bolovi u zdjelici i grudima, fizička i emocionalna iscrpljenost nakon poroda i brige o bebi. Jedan od najčešći problema s kojim se bave fizioterapija je dijastaza recti: razdvajanje trbušnih mišića, što može dovesti do bolova u leđima, zdjelici, trbuhu. Ti je i stanje nakon carskog reza
RP: Možete li detaljnije objasniti što je to dijastaza?
Danijel Boban: Tijekom trudnoće dolazi do povećanog mehaničkog opterećenja abdominalne stijenke što dovodi do prekomjernog istezanja fascija, aponeuroza i mišića trbuha. To uzrokuje promjene u funkciji tih tkiva. Te promjene mogu izazvati razdvajanje ravnog trbušnog mišića. Loš položaj i držanje tijela te nepravilne kretnje također mogu dovesti do dijastaze jer linea alba povezuje prsni koš sa zdjelicom. S obzirom da se tijelo ponaša kao funkcionalna cjelina, svaka pojava neravnoteže u pojedinim dijelovima će vremenom dovesti do problema.”
RP: Dijastaza nije samo estetski problem, ona sa sobom nosi posljedice.
Danijel Boban: Trbušna muskulatura je jako važna za održavanje tlaka trbušne šupljine koji pomaže održavanju pravilnog položaja organa. Narušavanjem stanja trbušne muskulature, narušava se i trbušni tlak što može dovesti do spuštanja organa trbušne šupljine. To može izazvati urogenitalne probleme. Isto tako to može dovesti i do bolova u području trbuha i zdjelice zbog pritiska kojeg izazivaju organi zbog promjene položaja.
Tlak trbušne šupljine je u povezanosti s tlakom u prsnoj šupljini pa narušavanje jednog od njih uzrokuje poremećaj i ovog drugog. Iz tog razloga promjene trbušnog tlaka mogu dovesti i do plućnih problema. Snažna i elastična trbušna i leđna muskulatura su neophodne za održavanje dobre posture tijela i samim time nastanak dijastaze dovodi do disbalansa što narušava posturu i dovodi do promjena koje mogu izazvati bolove u donjem dijelu leđa.
RP: Kakva je rehabilitacija dijastaze?
Danijel Boban: Liječenje dijastaze rektusa najčešće uključuje specifične vježbe i terapije koje jačaju trbušne mišiće i smanjuju razmak između njih. Evo nekoliko pristupa. Prvi korak u rješavanju diastaze je razumijevanje ovog stanja i kako ono utječe na vaše tijelo. Tu je kineziterapija: DNS (Dinamicka Neuromuskularna Stabilizacija) vježbe za dijastazu fokusiraju se na ponovno učenje pravilnog disanja i aktivacije mišića corea kroz dječje motoričke obrasce (puzanje, rolanje) kako bi se ojačala duboka stabilizacija trbuha, umjesto klasičnih trbušnjaka koji mogu pogoršati stanje; ključni su dijafragmalno, aktivacija transverzalnog trbušnog mišića i stabilizacija kralježnice kako bi se smanjio razmak između mišića.
Osnovni DNS principi za dijastazu: su pravilno disanje: naučite disati trbuhom (dijafragmalno), šireći rebra bočno umjesto podizanja prsa. Ovo aktivira duboke mišiće trbuha. Zatim aktivacija trbušnog zida: umjesto trbušnjaka, fokus je na "uvlačenju" trbuha prema kralježnici i stabilizaciji, posebno pri pokretima. Tu su i korektivne vježbe: ponovno prolazite kroz razvojne obrasce (puzanje, rolanje) u kontroliranim uvjetima kako bi mozak ponovno naučio kako pravilno koordinirati mišiće. Tu je i tretman ožiljka: važno je tretirati ožiljak. Tretman ožiljka pomaže u smanjenju boli, nelagode i čini tkivo pokretljivijim. Ova metoda potiče brže zarastanje tkiva i vraća funkcionalnost zahvaćenih mišića, što značajno poboljšava kvalitetu života.
Dijastaza rektusa je stanje koje može značajno utjecati na kvalitetu života, ali uz pravilan pristup i liječenje, moguće je smanjiti razmak između mišića i ojačati trbušne mišiće. Osim toga, uključivanje promjena načina života kao što su zdrava prehrana, održavanje hidratacije i smanjenje stresa također može pomoći u procesu ozdravljenja.
Važno je zapamtiti da liječenje dijastaze zahtijeva vrijeme i strpljenje. Važno je slušati svoje tijelo i ne žuriti s procesom vježbanja. Uz pravilnu vježbu, pravilno držanje i strpljenje, možete se učinkovito riješiti problem s dijastazom.
RP: Često govorimo o prevenciji?
Danijel Boban: Redovita tjelesna aktivnost i prije planiranja trudnoće najučinkovitija je prevencija razvoja abdominalne dijastaze. Osim trbušnih mišića ne zaboravite vježbati dno zdjelice i sveobuhvatno duboki stabilizacijski sustav. Naprotiv, izbjegavajte pretjerani stres na leđima vježbama i vježbama koje uzrokuju ispupčenje trbušnih mišića.
RP: Ipak su tu vježbe koje treba izbjegavati?
Danijel Boban: To su trbušnjaci. Ove vježbe mogu pretjerano opteretiti trbušne mišiće, osobito ravni trbušni mišić, i mogu pogoršati dijastazu.To su i vježbe koje uključuju rotacije, zatim vježbe koje uključuju podizanje nogu dok ležite na leđima, poput dvostrukog podizanja nogu, mogu uzrokovati prekomjerni pritisak na trbušne mišiće i treba ih izbjegavati. Svakako izbijegavati dizanje teških tereta. Teško dizanje, osobito ako se radi u lošem obliku, može uzrokovati prekomjerni pritisak na trbušne mišiće i treba ga izbjegavati. Vjerojatno najbitnija poruka za život je da se naše tijelo ponaša kao cjelina i da ćete imati probleme ako poteškoću poput ove prepustite vremenu.
RP: Vrlo je važno u ovom kontekstu spomenuti i oporavak od carskog reza, dakle i rehabilitaciju carskog reza?
Marijana Boban: Carski rez je kirurški zahvat kojim se dijete rađa kroz rez trbušne stijenke i maternice. Zbog toga mnoge žene osjećaju bol, zatezanje, oslabljenu aktivaciju trbušnih mišića, a često zbog boli i strah od pokreta. Rehabilitacije ide u nekoliko faza.
Prva faza je vrijeme prvih 24–72 sata nakon operacije. Ciljevi su smanjenje bolova, prevencija tromboze, aktivacija cirkulacije i podrška disanju i držanju. U toom smislu preporučuje se dijafragmalno disanje, lagana aktivacija zdjeličnog dna (kratke kontrakcije, bez naprezanja), pokreti stopala: pumpanje gležnjevima, kruženja, lagano okretanje u krevetu uz zaštitu ožiljka („log roll“ tehnika), te ustajanje uz pridržavanje ruke preko ožiljka.
Nakon otpusta iz bolnice slijedi faza postepenog vraćanja svakodnevnim aktivnostima. Ta druga faza je prvih šest tjedana. Ovo je najvažniji period zarastanja tkiva. Ciljevi su pravilna aktivacija dubokog trbušnog mišića (m. transversus abdominis), normalizacija disanja, rasterećenje lumbalne kralježnice, početak nježne mobilizacije ožiljka i vraćanje funkcije zdjeličnog dna. Preporučene aktivnosti šetnje laganim tempom, duboko disanje s aktivacijom trupa, lagane vježbe stabilizacije (npr. "dead bug" modifikacije), nježno masiranje ožiljka nakon što rana potpuno zaraste (4–6 tjedana) i kegelove vježbe, ali bez pretjerivanja. U tom smilu treba izbjegavati trbušnjake, podizanje teškog tereta, skakanje, te brzo rotacijsko opterećenja trupa.
Treća faza oporavka od carskog reza je od 6 do 12 tjedana. Ako je kontrolni pregled uredan, prelazi se na jače vježbe. Ciljevi su povećanje snage trupa, kontrola pokreta, jačanje glutealnih i leđnih mišića i postupni povratak kardio aktivnosti. Preporučene vježbe su most (glute bridge), vježbe s elastičnim trakama, čučnjevi s blagim opterećenjem, brže hodanje, lagani intervali i progresivna stabilizacija (bird-dog, side plank modifikacije).
Četvrta faza oporavka je od 3 do 6 mjeseci nakon poroda. Ciljevi su puni povratak funkciji, normalizacija trčanja, plesa, sportskih aktivnosti i stabilnost trupa u svim ravninama. Ako se ožiljak dobro ponaša, javljaju se pune, sportske vježbe – ali uz postepenu gradaciju.
RP: Kada potražiti stručnu pomoć?
Marijana Boban: Pomoć treba potražiti kada je na stanju bol koja se pojačava umjesto da se smanjuje, izbočenje trbuha pri naporu (sumnja na dijastazu), jaka osjetljivost ili povlačenje ožiljka, problemi sa stolicom ili mokrenjem, osjećaj “nestabilnosti” trupa.
Rehabilitacija nakon carskog reza je postupna, sigurna i vrlo učinkovita kada se provodi pravilno. Najvažnije je početi rano i oprezno, držati fokus na disanju, zdjelično dno i stabilizaciju trupa, ožiljak tretirati tek kad je potpuno zarastao, te povratak jačim vježbama obično nakon 6 tjedana.
Ne smijemo zaboraviti da je rehabilitacija nakon carskog reza i emocionalni proces. Mnoge žene se osjećaju fizički ranjivo i nesigurno. Tu fizioterapeut ima važnu ulogu – podržati mamu, educirati je i dati joj sigurnost da se može postepeno i potpuno vratiti svom tijelu.
Cilj vježbi je pomoći vam da se vratite vježbanju pod nadzorom i kontrolirano, poboljšati svoju svijest i znanje o postnatalnim simptomima i kako ih upravljati, poboljšati snagu i kontrolu trupa, poboljšati raspoloženje i razinu energije, povećati samopouzdanje za vježbanje kod kuće, ublažiti stres, potaknuti bolji san, smanjiti simptome postporođajne depresije,...
Još bolje, uključivanje tjelesne aktivnosti u vašu dnevnu rutinu pomaže vam da postavite pozitivan primjer svom djetetu sada i u godinama koje dolaze.
RP: Dakle, tjelovježba pod stručnim vodstvom uvijek je aktivnost koja je dobra?
Danijel Boban: Iz svega ovog se može zaključiti da je jako važna tjelesna aktivnost prije i u toku trudnoće. Važno je održavati dobru posturu tijela koja onda omogućava pravilno kretanje tijela i pravilno izvođenje pokreta. Snažni i elastični mišići su neophodni za pravilan položaj tijela i njegovo funkcioniranje. Kroz vježbanje razvijamo svijest o svom tijelu i uspostavljamo pravilnu vezu između živčanog i koštanomišićnog sustava.
Radioposusje.ba (Z. Pišković)
Najnovije vijesti
