Nakon zatvaranja biračkih mjesta 2. listopada uslijedio je iznenađenje. Preko noći federalni Dom naroda, nametnutom odlukom visokog predstavnika, broji 80 izaslanika, matematički po 23 delegata u svakom klubu naroda i 11 u klubu ostalih. Nova je to situacija koja je pred političke subjekte koji su bili u izbornoj areni stavila puno pitanja, prije svega kako će se popunjavati Doma naroda Federacije Bosne i Hercegovine. Što nove promjene donose u Domu naroda Federacije Bosne i Hercegovine i postoji li mogućnost zloupotreba za naš radio je komentirao predsjednik HSS-a BiH te član predsjedništva HNS-a BiH Mario Karamatić. „Mogućnost zloupotreba Izbornog zakona u Bosni i Hercegovni je neka osnova ponašanja i stvar pristojnosti, tako da će zloupotreba još biti. Samonazvane građanske stranke će popuniti većinu kluba Srba i većinu kluba Ostalih, ali i dio kluba Hrvata. Popunit će iz razloga jer su se bili pripremili ukoliko bude postojala mogućnost da Hrvatima uzmu onog famoznog šestog u Domu naroda kako bi bez volje hrvatskog naroda mogli izabrati predsjednika i podpredsjednika Federacije. Sada ovim nametnutim Schmitovim amadmanima to je osujećeno iako je zahvaljujući našim biračima, kojima i ovom prilikom zahvaljujemo, i njihovom velikom odazivu na izbore i glasanju za hrvatske strane, ne bitno koju, mi smo uspijeli obraniti poziciju i bez ovih nametnutih amadmana. Sada sve ovisi kako će se sve rasplesti po županijskim skupštinama. Hrvatske stranke, odnosno stranke Hrvatskog narodnog sabora će sigurno imati 15 do 18 predstavnika od 23. 11 nam je dovoljno da budemo nezaobilazan faktor, tako da nam je u ovom trenutku to i više nego dovoljno“, kazao je Karamatić za naš radio o najviše mogućem sastavu Doma naroda Federacije Bosne i Hercegovine nakon održanih izbora.
Što su nove ovlasti SIP-a?
Visoki predstavnik tražio je da Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine do 2. studenog donese novo uputstvo o načinu popune Doma naroda FBiH. Ima li po važećim zakonima Središnje izborno povjerenstvo pravo donositi odluke ovog karaktera za naš je radio komentirao je Karamatić. „Ono nije zakonodavac i ne može to uraditi. Budući da mi nismo suverena država, mi smo nekakva kolonija, visoki predstavnik je kolonijalni upravitelj koji je iznad parlamenata i predsjedništva. On je dao veće ovlastio Središnjem izbornom povjerenstvu, tako da sad po njegovom tumačenju oni mogu to uraditi. OHR je već poslao u Središnje izborno povjerenstvo naputak kako će to izgledati nakon te njihove intervencije. Taj naputak znači, npr. da iz Zapadnohercegovačke županije umjesto tri Hrvata koje smo do sada birali, sada ćemo birati četiri. Imamo mogućnost kao i prije izbora izabrati jednog iz reda Srba, jednog iz reda Bošnjaka i po tom njihovom tumačenju po prvi puta imamo mogućnost izabrati jednog iz reda Ostalih. Tako da je to više nego jasno kako će to izgledati. Ono što nije jasno u ovom trenutku i što zanima sve, a pogotovo Bošnjake je tko će imati većinu u klubu Bošnjaka, odnosno tko će prvi doći do tih famoznih 11. Hoće li to biti blok predvođen s SDA ili blok predvođen s SDP –om. Tko od njih prvi uspije skupiti prvih 11, a da u tih 11 nije Demokratska fronta Željka Komšića, taj je partner za razgovore HNS-a oko uspostave vlasti“, kazao je za naš radio Karamatić.
Je li Dom naroda FBiH etnonacionalan?
Stručnjak za ustavno pravo, kako ga tituliraju pojedini mediji, iz Sarajeva Nedim Ademović je ranije ocjenio da će nametnutom odlukom visokog predstavnika Dom naroda dodatno "etnonacionalizirati“. Zapravo jako puno probošnjačkih članova svih sfera društva plaše javnost od etnonacionalizacije Doma naroda Federacije Bosne i Hercegovine. „To je taj nacional – islamistički narativ koji dolazi iz Sarajeva. Dom naroda Federacije jest etnonacionalni i tu nema dileme. Dom narodaje dom naroda kao što mu kaže ime, ali i presude ustavnih sudova. Doma naroda nije dom županija ili kantona što oni uporno pokušavaju provući. Ovdje se ne radi o pogodavunju Hrvatima s ovim nametnutim amadmanima kao što političko Sarajevo bezuspiješno pokušava provući, jer sve što je se ovdje dogodilo je da je dignut broj izaslanika. U svakom klubu, Bošnjaka, Hrvata, Srba, broj izaslanika je dignut s 17 na 23, a u klubu Ostalih sa 7 na 11. Dakle, svatko je dobio isto. Dom naroda jeste etnonacionalni dom, Bosna i Hercegovina jeste višenacionalna sredina. Ti samoprozvani stručnjaci nek jednostavno odu na wikipediju i proguglaju što znači višedomni ustroj država. Bosna i Hercegovina tu nije izuzetak, to imamo i u Velikoj Britaniji, Americi i nizu država. To je jedna propala retorika. Bosna i Hercegovina nikada neće biti islamski kalifat u srcu Europe. Bit će građanska država s tri izborne jedinice, od kojih će jedna, ako Bog da, biti dominantno hrvatska u nekoj dugoročnoj prespektivi“, istaknuo je Karamatić.
Slučaj Komšić
Nemojmo zaboraviti da smo i u ovom izbornom ciklusu dobili slučaj Komšić, i to po četvrti put. No, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmit, zanimljivo, u svojim nametnutim odlukama u izbornoj noći nije ni spomenuo slučaj Komšić. S obzirom da je to najočitiji primjer izigravanja izborne volje, pitanje je zašto visoki predstavnik ovaj dio bosanskohercegovačkog problema i stvarnosti nije ni spomenuo. „Ovlasti visokog predstavnika manje – više završavaju na Ustavu Federacije i Ustavu Republike Srpske. Visoki predstavnik nema ovlasti mijenjati Aneks 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma, tj. Ustav Bosne i Hercegovine. Izbor Komšića je u ovom trenutku temeljen na Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine. Visoki predstavnik Bosne i Hercegovine i da je imao želju, a nije je imao, jednostavno nema suglasnost međunarodne zajednice da ulazi u taj dio. I to je razlog zašto nije ni ulazio ni spomenuo da bi pokušao riješavati izbor člana predsjedništva“, kazao je Karamatić. Karamatić dodaje da je izbor Komšića suprotan Aneksu 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma, te da Komšić nije legalni predstavnik hrvatskog naroda. „Aneks 4 kada je pisan, nije pisan na način da jedan narod drugom bira predstavnike. Jasno se i kaže hrvatski član predsjedništva. Komšić je izabran po važećem zakonu, dakle ima legalitet, ali nema legitimitet biračkog tijela kome bi se on trebao obratiti u slučaju potezanja vitalnog nacionalnog interesa“, istaknuo je Karamatić za naš radio.
Upravo zato su iz HNS-a BiH najavili da će vezano za slučaj Komšić obratiti se domaćim pravosudnim institucijama, ali i pokušati dodatno djelovati na međunarodne faktore, najavio je Karamatić. „HNS će uskoro podnijeti apelaciju Ustavnom sudu kako bi osporili izbor Komšića jer je taj izbor direktno kršenje Ustava i Aneksa 4 Dejtonskog sporazuma. Također ćemo to napravitii preko prijatelja u međunarodnoj zajednici. Tako da najavljujem da će od 28. 10. do 1. 11. u Bruxellesu u Europskom parlamentu biti održana javna rasprava na temu Izbornog zakona u kojoj će sudjelovati većina predsjednika stranaka Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine. To se radi u organizaciji zastupnice u Europskom parlamentu Željane Zovko. Tu će biti zastupnici Europskog parlamenta iz raznih klubova: iz europske pučke stranke, zeleni, konzervativci, socijalisti... Pokušat ćemo dodatno pojasniti o čemu se ovdje radi“, najavio je Karamatić u intervjuu za naš radio.
Radioposusje.ba (Z. Pišković)
